BREAKING NEWS
latest

728x90

468x60

header-ad

Zanimljivosti

zanimljivosti
Prikazani su postovi s oznakom književnost. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom književnost. Prikaži sve postove

Izašao iz tiska roman Zorana Slavića " OTOK, POVRATAK TRAJE"


Ovih dana je izašao iz štampe roman "Ostrvo, povratak traje", čija se radnja pored Zrenjanina/Petrovgrada, Beograda i Beča. dobrim delom odvija i na ostrvu Vis, Visu i Komiži, u Splitu, Španiji i ostrvu Lampeduza. Roman obuhvata period od 1914. do 2005. godine, i pored intimne porodične priče glavnog junaka, profesora antropologije Slavena Marića, govori o detaljima iz Prvog svetskog rata, Španskog građanskog rata, II svetskog rata, kao i o događajima iz vremena raspada Jugoslavije. Zbog toga roman dotiče i sve bitne geopolitičke, etničke, religiozne i kulturološke teme i dileme iz epohe koju obuhvata. Naravno, na nivou pojedinačnog, porodičnog, lokalnog ali i kolektivnog  koje je bilo nemoguće izbeći jer su ti globalni potresi pomerali, premeštali, čak i poništavali ljude, porodice, etnitete… Roman pored ličnih, porodičnih i egzistencijalnih tema vojvođanskih Marićevih, koji vuku poreklo iz Dalmacije, sa ostrva Visa, kao i familije Batanjskih, koji dolaze sa ženske strane glavnog junaka Slavena, koji su u 19 veku došli iz Rumunskog dela Banata, dotiče i sudbine mnogih ljudi iz Dalmacije, Slavonije i Krajine.




TINKINA BESKRAJNA OSAMA
(Odlomak iz romana Zorana Slavića „Ostrvo, povratak traje“)
U zimu 1913. jugo je duvao danima. Kiša i vlaga sa mora močili su kuću u Kutu. Tinka je licem priljubljenim uz okno, zurila u talase koji su s pučine nadirali. Kiša spolja i njene suze iznutra, dodirivali su se na staklu koje je nemo posre-dovalo između dvaju nelagoda. Dok je ona, do ludila inten-zivno, preživljavala grube i ružne događaje proteklih meseci. Mlada Zanelijeva, već Marić, prvo se, u nedeljama posle Nikolinog incidenta sa Benčićevom, sklonila na Hvar. Ne u  roditeljski dom, već kod none Katje, u Stari grad. Verovatno da bi prikrila i sopstvenu trudnoću, koja je, međutim, brzo postala prevelika. Pre Nikolinog odlaska, u Visu oni su se ipak venčali. Priredili su to skoro tajno venčanje u crkvi Gos-pe od Veloga Sela, u Poselju. Skoro krišom i neveselo. Tinka je godinama odlazila tamo jer je Visom vladala fama da je ovo mesto čudotvorno. Svi stanovnici otoka veoma su slabi prema Gospi od Veloga Polja, kojoj je poklonjeno mnoštvo zavetnih darova, pa je to činila i Nikolina udovica ili napu-štenica. No Gospa joj, kao ni mnogima, nije pomogla. Jer se nije moglo.
U danima najveće povređenosti zbog njegove afere sa Ane Benčić, takođe nesretnicom, koja je čitavog života plaćala, ugledom, srećom i duševnim mirom, svoje predugo kolebanje između dva čoveka, Tinka nije ni znala prave okol-nosti događaja kod crkvice. Velika iskušenje, samoća, dile-me, ali i stalna borba sa nemaštinom su ispunili godine i decenije provedene u kamenoj kući na obali grada Visa, tamo gde Kut okreće ka Luci. Sa pogledom na zaliv. Provodila je dane, nedelje, mesece i godine u čekanju broda koji nikako i nikada ne dolazi. U prikrivenoj crnini.
Svakodnevni rad u maloj butigi. I ljubav prema sinu, na ostrvu na kome sve stiže okasnelo i uvećano. Kroz dva svetska rata. Kada se Prvi svetski rat završio, na ostrvo je pristigla priča, koja je potekla od pomoraca, o muževljevoj sudbini. Ova je govorila o propasti broda „Kraljica Margarita”, na kojem se navodno nalazio i Nikola Marić. Na putu iz Korunje za Severnu Ameriku. Nemačka podmornica je pogodila ovaj brod, a među utopljenicima se, po toj priči, nalazio i njen Niko. Bila je to najsurovija varijanta njegovog nestanka, jer potvrđuje slutnje da je mrtav, ali je tragičnošću poništavala sve ostale tugaljive i dvosmislene mogućnosti. Kako su go-dine prolazile, muka  i usamljenost senčili su sve više Tinkinu dušu. Zatamnjivali njenu a preslikavali se i na Simonovu. Od godina nastale su i decenije u kojima je Tinka samovala. Sve više zapadajući u nerealnu nadu da je Nikola ipak živ. Možda zarobljen, bolestan, čak i u zatvoru. Očekivala je, čak je to uporno sanjala, mesecima i godinama, da će se on, iznenada, vratiti po nju i sina. Samo mu je trebalo vremena da se snađe i obogati, u toj Americi. I samo zbog toga obećanja da će vratiti bogat, taj se povratak toliko otegao!
Za Tinku je konačna adresa bio Petrovgrad koji je prešao u Zrenjanin a bio je nekad i Bečkerek.. Daleko od kra-jolika za koji je vezuje rođenje. Ona sa Visa ide direktno u bolesničku postelju. Kod sina Simona. U staru gradsku ulicu. I prizemnu kuću, nedaleko od Gradske pijace. Na čijem su početku apoteka, i privremena bolnica, smeštena u predrat-noj vili bankara Metoda Baumhorna. Tinka Marić ubrzo upada u bolest ali i u ljušturu od samoće, sazdanu, sa mnogo sloje-va patnje. Simon, nekada njen mali Šimo, naslućivao je u  majčinoj duši pukotinu, kroz koju i ona sama odlazi. Bolest je bila samo način da se to njeno dobrovoljno izlaženje iz života izvede. 
Tog smrznutog januarskog ponedeljka, dok se na ulici dan tek razmeštao, Tinka je opet mislila na Nikolu. U talasi-ma, bljeskovima smenjivala su se tuga, nada, strepnja i davna ljutnja. Na sudbinu koja ga je poslala tamo gde je, možda, morao.
Svaka pomisao, sećanje, uspomena ili slutnja donosili su ovoj ženi različite boje sivih raspoloženja. Simonu je majka o ocu najrađe ćutala, godinama je podešavala odgovore. Kako je dečak odrastao, tako je ona menjala priču. Jer, istinu koja bi zabolela ali zaključila sva pitanja, ni ona nikada nije saznala.“

Rina Repanić Gotal uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni


Sinoć mi Dobrila šapnula da je Rina s pjesmom  Pisma kako more uvrštena u zbirku pjesama Verši na šterni, pa ako ću objaviti... Zašto ne? Nek se zna! A kako se Rina sinoć zatekla tu, pale i fotke.

Larisa Mravunac u Ulici Mirabel Bel



I prije nego sam ušao u Kulturni centar na predstavljanje knjige poezije već su mi se oči i objektiv fotoaparata nauživali poezije same, ljetne večeri obojane usnulim suncem i zagrljene viškom valom. Svjedočim ovom fotografijom.

Dakle, na poziv iz gradske knjižnice došao sam na predstavljanje knjige Ulica Mirabel Bel Larise Mravunac i nisam se pokajao. Bilo je zanimljivo slušati pjesnikinju koja je razvod braka nazvala svojim prvim blagoslovom u životu, a otkaz na poslu drugim... Okrenuta životu, različitim zanimanjima i različitim umjetničkim izričajima, otvorena vjetru sudbine, Larisa ima što za reći.

Moderatorica Anela Borčić, i sama pjesnikinja, znala je što pjesnikinju treba pitati da bi se ona otvorila u istoj dubini u kojoj se otvara u stihovima. Povezanost s Visom? Ako je prvi dolazak na Vis prije 5-6- godina bio slučajan, ostali dolasci to sigurno nisu bili, kaže Larisa.

Glazbeni dio večeri ispunila je vrijedna i nadarena klarinetistica Josipa Skerbić.

Tekst/foto: Nikola Kežić



"Larisa Mravunac svestrana je spisateljica i prevoditeljica, publici otprije poznata po slikovnicama, poput naslova Dječak u zvjezdanim čizmama i Dječak koji je promijenio svijet. U Ulici Mirabel Bel, svojoj prvoj zbirci poezije, nastavlja uspješnu suradnju s ilustratoricom Sanjom Rešček Ramljak, koja je svojim vedrim stilom ilustrirala naslovnicu i nekoliko pjesama u zbirci."




Nikša Sviličić objavio novu knjigu: Druga strana slutnje


Vijest da je jedon Pojor i Višanin objavio novu knjigu (roman Druga strana slutnje) i popratni spot ne možeš ne objaviti.

Najavni spot za roman "Druga strana slutnje", autora Nikše Sviličića.
Roman o ljubavi, smrti i karmi, u raznim omjerima tih sastojaka.



[ads-post]

U Batariji promoviran libar "U zovitno"



Sinoć smo se smjestili u zovitno (zavjetrinu), u Batariju, pred pozornicu i scenu za koju su se svojski potrudili Marinko Zubčić i Alen Galić i prepustili se predstavljanju knjige "U ZOVITNO" autora Mate Lukšića Gicita (1941 - 2005), na 12. godišnjicu njegove smrti.

Na poticaj udovice Vilme Lukšić, knjigu je dovršio, pripremio i korigirao Ivica Roki, prepisao, akcentirao i korigirao pok. Đino Mladineo, prepisala i posložila Sanja Kukoč, a ilustrirao Ivo Jerković - Jela. Izdavač je ogranak Matice hrvatske u Visu.

Oko tiskanja založio se i Vinko Kalinić... Tako je sinergijskim učinkom "kreativaca i emotivaca" ostvaren ovaj projekt, a Ivica Roki ispunio obećanje dano prošle zime.

Uz Ivicu, u predstavljanju knjige, sudjelovali su Siniša Brajčić, Andrija Peribonio, Dejan Karuza i glazbeni sastav 4EVERMORE.

Knjiga "U zovitno" mogla se sinoć kupiti po promotivnoj cijeni od 80,00 kn.









Mate Lukšić - Gici: U zovitno


Bio sam u kontaktu s Ivicom Rokijem, dobrim duhom u cijeloj ovoj priči o pripremi i tisku knjige U ZOVITNO autora pok. Mate Lukšića - Gicita i ponudio mu pomoć ovog bloga i pripadajućih fb stranica u promociji knjige, prepoznajući u ovom projektu kulturni i književni događaj koji se po mnogo čemu izdvaja iz niza sličnih događanja na škoju u posljednjih desetak godina.

Kad pisac prepozna pisca, pjesnik pjesnika, kad se prožmu senzibiliteti ljudi čija se kreativna žeđ napaja na istom izvoru baštine i emocije i kad se nesebično iskaže poštovanje prema djelu pokojnog kolege dogodi se dovršenje pripreme i tiskanje knjige iznimne vrijednosti, knjige koja je spomenik jeziku, vremenu i sentimentu koji iščezavaju, nestaju ili opstaju tek u tragovima.

Ivica Roki je priča za sebe. Njegov entuzijazam u radu na ovom projektu naveo je Vilmu, udovicu pok Gicita, da ga smatra svojim trećim sinom. Svjedočio sam toplini kojom je iskazivala zahvalnost i priznanje njemu i svima drugima koji su na bilo koji način pripomogli da se ova knjiga dogodi.

Za koji dan će predstavljanje knjige uz, uvjeren sam, bogat i osebujan program. Biti dio tog događaja i kupiti knjigu je nešto najprirodnije, nešto najviškije.


Utorak, 27.6.2017. u 21.00 sati - Batarija, ulaz slobodan



Viška kulturna zima - autorska večer: Mate Lukšić - Gici



Večeras je u sklopu Viške kulturne zime održana peta autorska večer, ovaj put u sjećanje na Matu Lukšića – Gicita. Na prve četiri nisam bio, a ako su bile tečne i dojmljive kao ova imam za čim žaliti.

Pripovijesti, pjesme, aforizmi... koje sam večeras slušao uvjerili su me da je Gici sam vrh otočkog književnog stvaralaštva i složio bih se s moderatorom večeri Ivicom Rokijem da njegovo djelo nije dovoljno ni pravedno vrednovano.

Moderator-recitator Ivica Roki, čitači pripovijesti i aforizama (Andro Peribonio, Dino Peribonio i Mario Fras), reducirani glazbeni sastav '4EVER MORE' i nezaobilazni kalafot iz Komiže priuštili su nam ugodnih i toplih sat vremena.

Palac gore za inicijatore ovih događanja!





Knjiga viških drama 'Viška trilogija' izašla iz tiska

foto: Nikola Kežić

Knjiga viških drama (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje) "Viška trilogija" autora Siniše Brajčića izašla je nedavno iz tiska u nakladi od 400 primjeraka. Dvjestotinjak primjeraka je za one koji su pripomogli svojom pretplatom tiskanje knjige, a ostatak je u prodaji po cijeni od 130 kn. Zainteresirani  za kupnju mogu kontaktirati autora na e-mail adresu sinisa.brajcic@st.t-com.hr ili na mobitel 091 532 65 88.

Ja sam svoj primjerak dobio prošli tjedan, uz posvetu karakterističnu za Sinišu, a iste večeri sam svjedočio i prvim prodajama, onako usput. Nemojte puno čekat, nestat će!


Josip Peričić: Tegetthof i junaštvo dalmatinsko


U godini smo u kojoj se obilježava okrugla 150. godišnjica viškog boja. Mnoštvo je raznih manifestacija tijekom čitave godine posvećeno ovoj epskoj pobjedi, a ovom prigodom predstavit ću ep kojeg je spjevao Josip Peričić 1866. godine, odmah nakon boja, a iste te slavne godine je i tiskan. Zahvaljujući središnjici Matice Hrvatske, napose gospodinu Stjepanu Sučiću, do predsjednice viškog ogranka Dobrile Cvitanović stigla je fotokopija ovog vrijednog književnog djela, literarnog svjedočanstva o tijeku, ishodu i odjecima viškog boja u Dalmaciji, Carevini i šire. 

Uzbuđena ovim 'otkrićem' Dobrila ga je. među inima, podijelila i sa mnom.

Ep nosi naslov Tegetthof i junaštvo dalmatinsko. Evo naslovne stranice, a želite li ga cijelog pročitati kliknite - OVDJE!




Pripomoć za libar


Gosp. Siniša Brajčić, najobrazovaniji viški ribar (kako su ga jednom predstavili na televiziji), nagrađivani glumac pučkog kazališta i autor dramskih tekstova traži pomoć šire javnosti kako bi njegov libar "Viška trilogija" doživio svoje drugo izdanje! Najmanje što možemo učiniti jest javno podijeliti njegovo pismo, da dođe do što većeg broja ljudi zainteresiranih za kupnju navedene knjige... Nabavite svoj primjerak "Viške trilogije" (za samo 80,00 kuna smile emotikon ) i na taj način podržite rad poznatog viškog intelektualca! Pismo Vam prenosimo u cijelosti:

"Poštovani, u izdanju Centra za medijsku kulturu Albatros iz Komiže u ljeto 2012. godine objavljena je moja knjiga Viška trilogija - libar drama, koju čine: etnomonodrama Veja, kojom je uprizoren antologijski rječnik viškog govora, Libar viškiga jazika, Andra Rokija Fortunata, i dvije suvremene drame Dežgracija i Fumažije trijumfa.
Tiskanje ovog izdanja Viške trilogije financirao sam vlastitim sredstvima. Sada sam odlučio sam izdati drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje ove knjige, uz želju da i vi financijski pripomognete njenom tiskanju i to na način da ćete za svakih 80,oo kn uplaćenih sredstava na moj žiro račun HR1823300033100080579 (uz napomenu: za tiskanje Viške trilogije) dobiti primjerak knjige viških drama. Naravno uz zahvalu vama za to dobročinstvo u samoj knjizi.
Nadam se da ovaj moj trud i muka izražena u stvaranju Viške trilogije nešto i literarno vrijedi, jer je Veja već bila 2003. objavljena u Zborniku drama… Centra za kulturu Maksimir, a za nju sam na Festivalu pučkog teatra 2006. osvojio i nagradu kao najbolji autor festivala. Gostionica Vis a Vis, kao jedna od početnih verzija drame Dežgracija, je 2002. godine, u adaptaciji i režiji Ranke Mesarić, kao radio drama snimljena za Dramski program Hrvatskog radija. A drama Dežgracija je i u Programu sezone 2015./16. HNK uVaraždinu, čija bi se praizvedba trebala dogoditi u srpnju 2016. godine i to baš u Visu.
Eto, pa sad vi vidite i odlučite!? Radujem se vašoj pažnji i nadam se suradnji na obostrano zadovoljstvo.
Svako vam dobro!"
Siniša Brajčić
Svačićeva 5
V I S
Mob. 091 532 65 88


IZVOR: PROVISLO


VIŠKI FACENDIJER predstavljen i u Visu


Nakon Komiže dr Joško Božanić predstavio je sinoć svoje kapitalno djelo "Viški facendijer" i u Visu, u Batariji. Tko mu je u tome pomogao? Doveo je najbolje, jer boljeg predstavljača od Tonka Maroevića, ni boljeg kazivača facendi od Bože Baraća nije moguće naći.

Ta moćna ekipa na bini, uz potporu klape Liket, učinila je ovu promociju velikom i bogatom, kao što je, uostalom, velika i bogata i viška tradicija koja je iznjedrila ove facende, čiji je kreativni baštinik dr Joško Božanić.

Tekst/foto/video: Nikola Kežić












Tagovi: Joško Božanić, Tonko Maroević, Bože Barać, Viški facendijer

Večer akademika Jakše Fiamenga u Splitu


Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Splitu, organizirala je večer akademika Jakše Fiamenga u velikoj dvorani zavoda HAZU-a u Splitu (Palača Milesi). 

O novom članu akademije govorili su akademik Nenad Cambi i dr.sc. Joško Božanić, a stihove su recitirali dramski umjetnici Ksenija Prohaska i Žarko Radić. Ženska klapa Neverin izvodila je autorove pjesme, a na kraju je zapjevala i Jakšina životna suputnica Majda Jazbec.

Među prijateljima i štovateljima Jakše Fiamenga bile su i brojne poznate osobe iz javnog, kulturnog i zabavnog života; Meri Cetinić, Doris Dragović, Ivo Pervan, Feđa Klarić, Srđan Ivanišević... (n.k.)

Foto: Damir Kežić









Oznake

Adsense aerodrom Anatomija otoka Anči Fabijanović Anela Borčić ankete apartmani vis arheologija arhitektura baština BaVul bike video Biševo blog blogosfera boćanje Bogoljub Mitraković Boris Čargo Boško Budisavljević brodovi crkva crna kronika čestitke Češka vila dizajn Dobrila Cvitanović Dom starih don Ivica Huljev don Milan Šarić Don Paulin Draga Vojković Cepotova društvene mreže Dunja Bezjak ekologija fešte film Firefly 8SE 4K flora foto vremeplov fotografija fotomontaža galeb gastro generacije glazba Goran Mladineo grad grad-objave gradonačelniik gradonačelnik Gradsko vijeće Hajduk HEP HGG Vis HPD Hum Hrvati u svijetu Hrvatska Hrvatska zora humanitarne akcije humor HVIDR-a in memoriam Ivica Roki Ivo Radica Iz drugih medija Jakša Fiamengo jedrenje Joško Božanić Joško Repanić Kalambera kalendar kartanje kazalište kino književnost Komiža komunala korona košarka kriket Kućani kućni ljubimci kultura Kut laptop Acer Lavurat za poja likovna umjetnost limuni lokacije ljudi m/t Lastovo Mamma mia 2 Matica hrvatska medijski ponedjeljak Metković mladi Modra špilja more MUP najava događanja naslovnica Natalia Borčić Nevio Marasović Nikola Kežić Nikša Sviličić NK NK VIS nogomet Norway novo obrazovanje oglasna ploča oglašavanje oružje osmrtnice osobno OŠ Vis otoci otok otok Vis pčelarstvo Petra Kapor planinari ples Podšpilje poklod Pokret otoka polemike politika poljoprivreda pomorci portret posao povijest poznati priroda promet promo Prostorni plan PROVISLO Ranko Marinković razgovor reportaža restoran "Val" restorani-konobe ribe Rodoslovlje Rogačić ronjenje Rukavac Siniša Brajčić Slavomir Raffanelli slider slider2 sobe Split sport Srebrna Srećko Marinković SŠ AMK stare kartoline Stipe Vojković svijet škola škrinjica Tihana Skerbić time lapse tradicija trajekti trčanje turizam udruga Svima unučica urbanizam USA uvale veja Veljko Mratinić Brojne VERN' Vesna Bučić video video razglednica video vijesti vijesti vijesti vis vinogradarstvo Vis viški govor viški plivački maraton vjenčanja Vjerni Visu Vodovod i odvodnja vrijeme vrtić Vukovar zabava zanimljivosti zdravlje zdravstvo Zima na otoku znamenitosti Ženaglava životinje žutilo